Česta pitanja o davanju krvi

  • Da li davanje krvi šteti mom zdravlju?

    Svaka zdrava osoba između 18 i 65 godina starosti može bez opasnosti za svoje zdravlje davati krv, 3 do 4 puta tokom jedne godine.

    Zdrav organizam davaoca krvi vrlo brzo u potpunosti nadoknađuje količinu i sve sastave djelove date krvi: već unutr 24 časa organizam nadoknadi tekući dio krvi – plazmu i njene sastojke, broj trombocita i leukocita. Eritrociti se nadoknade u periodu od 4 do 6 sedmica.

    Prije svakog davanja krvi obavezno provjeravamo zdravstveno stanje davaoca krvi i skrining vrijednosti hematokrita u krvi. Davanje krvi nikako ne ugrožava zdravlje davaoca, već je i jedan oblik kontrole zdravstvenog stanja.

  • Mogu li davanjem krvi da dobijem neku zaraznu bolest?

    Tokom davanja krvi nije moguće dobiti zaraznu bolest. Pribor za uzimanje krvi je sterilan i za jednokratnu upotrebu – davalac je 100% siguran.

  • Zašto se ne preporučuju cigarete nakon davanja krvi?

    Nakon davanja krvi, davcaocima koji su pušači savjetuje se da ne koriste cigarete u narednih dva sata. Jedna od rjeđih, ali neugodnih reakcija organizma na pušenje je kratkotrajno stiskanje (spazam) krvnih žila u mozgu. Stoga, ako se puši odmah nakon završenog davanja krvi, kod nekih, posebno mlađih osoba, može doći do blage mučnine.

  • Da li se može razviti zavisnost od davanja krvi?

    Davanje krvi može se započeti i prekinuti u svako doba između 18 i 65 godina života. Davanjem krvi ne nastaju nikakve štetne tjelene promjene ili posljedice po organizam.

  • Koliko često mogu dati krv?

    Muškarci mogu dati krv na svaka tri, a žene na svaka četiri mjeseca.

  • Koje su najčešće neželjene reakcije tokom davanja krvi?

    Veoma rijetko se mogu javiti neželjene reakcije od kojih je vrijedno pomenuti pojavu lokalnog hematoma (modrice) ili osjećaj slabosti. Reakcije se mogu javiti ako se ne pridržavamo uputstava prije i/ili nakon davanja krvi.